Hakeri su klik daleko – jeste li spremni?

Vrijeme čitanja: 5 minuta

Neki dan internetom se proširila vijest kako Mark Zuckerberg razmišlja o gašenju Facebooka i Instagrama u Europi. Komentari o ovoj pompoznoj najavi/prijetnji/ucjeni bili su raznoliki, no kad se uzme u obzir i vijest o porastu kibernetičkog kriminaliteta u Hrvatskoj od 21%*, teško je ne pomisliti da bi nas Mark takvim potezom sve spasio ili nas učinio barem malo manje ranjivima u digitalnom svijetu.

Daleko od toga da su naše društvene mreže jedini kanali koje ciljaju vrebatelji s  dark weba, ali aktualna poplava hakerskih napada tjera čovjeka da se zapita treba li se povući s pojedinih kanala, treba li otkazati barem neki od desetaka newslettera koje prima ili ugasiti neki od računa otvoren na brojnim web shopovima. Svatko od nas kao pojedinac može poduzeti određene korake kako bi svoju prisutnost u digitalnom okruženju učinio sigurnijom, ali najveća je odgovornost ipak na onima koji nas na dnevnoj bazi mame ponudama i akcijama da postanemo njihovi kupci/korisnici/pratitelji/obožavatelji i s njima podijelimo osobne podatke (koje treba i koje ne treba). Na njima leži odgovornost za njihove, ali i za naše podatke. To ih automatski čini puno ranjivijima i zanimljivijima onima nečistih namjera.

Nije ovo nikakva novost. Izuzetno veliki broj hakerskih napada, svakim danom sve lukavijih i perfidnijih, naša su stvarnost od kad je interneta, no o njima se do nedavno nije toliko puno pričalo u javnosti. Nismo ih baš bili svjesni. Nevjerojatan porast ove vrste kriminaliteta koji dovodi do sve većeg broja oštećenih organizacija i pojedinaca, pogurnuo je ovu temu među top vijesti dnevnih zbivanja.

Ono što cijelu temu čini zabrinjavajućom jest generalno nerazumijevanje takve vrste kriminala i njegove izvedbe od strane prosječnog korisnika weba. Apstraktan je taj dark web i taj nevaljalac kojeg (barem ja) zamišljam kao asocijalnog couch potatoa iz maminog podruma, a sposoban je izazvati multi milijunske štete za kompanije i unijeti nemir (u najmanju ruku) svima nama koji samo želimo kupiti još jedne cipele, novu igricu ili se pretplatiti na još jednu streaming platformu.

Sigurnosni i komunikacijski rizici

Ono što možemo napraviti jest educirati se i pratiti savjete stručnjaka. Vrlo korisno mjesto je web stranica The No More Ransom Project koja je specijalizirana za pomoć žrtvama kibernetičkih napada – ima aktualne savjete o prevenciji i savjete što učiniti u slučaju da se napad dogodi. Također, korisne informacije možete pronaći na webu, Twitteru i YouTube kanalu MUP-a. Osnovna poruka jest da u slučaju napada obavijestite policiju, ne plaćate otkupninu, a ako ste organizacija, obavijestite svoje korisnike da su im podaci kompromitirani.

U slučaju ukradenih podataka organizacija ima dva velika problema koja je potrebno riješiti u vrlo kratkom periodu – sigurnosni i komunikacijski.

S komunikacijske strane, u trenutku curenja podataka, apsolutno je nemoguće zaustaviti razne komentare, trolanja i dezinformacije vezane uz taj događaj. No, niste bespomoćni. Do koje mjere će vas „razapeti“ u javnom prostoru, u kojoj mjeri će biti narušeno povjerenje u vaš brend i koliku reputacijsku štetu će vam to sve prouzročiti, u velikoj mjeri ovisi o načinu na koji ćete se vi sami postaviti i kako ćete komunicirati. Situacija će biti izvan vaše kontrole, ali njome ipak možete upravljati – ako znate kako.

A, znate li?

Ako ne znate, možete naučiti. Ako se osjećate nespremni, možete se pripremiti.

Trening krizne simulacije

Možete iskusiti pravi doživljaj krize kroz Crisis Simulation – trening koji kroz simulaciju krizne situacije pruža kvalitativnu procjenu spremnosti vašeg tima ili pojedinaca na krizu i njezino komunikacijsko rješavanje. Pravovremene i prave poruke su ključne. Njih treba znati definirati i uputiti vašim ciljnim javnostima.

Ovaj trening će vas u kontroliranim uvjetima provesti kroz stvarni doživljaj krize i dati vam jasnu sliku gdje ste jaki, a na čemu još trebati raditi, što poboljšati ili razviti kako biste u trenutku krize bili spremni. Jer, kako smo već naučili – neotesanci s dark weba vrebaju i nije pitanje hoće li vam se kriza dogoditi, nego kada će se dogoditi i hoćete li biti spremni na nju.

IZVOR:

*MUP, Kabinet ministra, Služba za odnose s javnošću: „…u 2021. godini bilježi se porast kibernetičkog kriminaliteta na štetu hrvatskih građana i trgovačkih društava od 21 % u odnosu na 2020. godinu.“, veljača 2022.     

Autorica: Renata Krajačić